Bosna i Hercegovina je potpisnica Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine i Protokola o statusu izbjeglica iz 1967. godine, a Vlada je odgovorna za obradu zahtjeva za azil i odlučivanje o tome može li se nekome odobriti izbjeglički status u Bosni i Hercegovini.
Ko je izbjeglica i šta je azil?
Izbjeglica je osoba koja je bila prisiljena napustiti svoju zemlju porijekla (ili zemlju prethodnog prebivališta u slučaju apatridije) jer je u opasnosti da pretrpi ozbiljnu štetu zbog razloga vezanih za rasu, vjeru, nacionalnost, političko mišljenje ili pripadnost određenoj društvenoj grupi ili je pobjegao od rata, mučenja ili nečovječnog i ponižavajućeg postupanja. Potpuna definicija izbjeglice nalazi se u Konvenciji o status izbjeglica iz 1951. godine i Protokolu o statusu izbjeglica iz 1967. godine.
Ukoliko više ne može zavisiti o zaštiti svoje zemlje, izbjeglica može tražiti zaštitu zemlje u kojoj se nalazi – u ovom slučaju Bosne i Hercegovine. Ovo je također poznato kao azil. Ako se to odnosi na vas, možete tražiti azil kod nadležnih vlasti u Bosni i Hercegovini.
Supsidijarna zaštita se odobrava u slučaju da nemate pravo na izbjeglički status, ali se ne možete vratiti u zemlju porijekla ili u uobičajeno mjesto boravka, ako postoje ozbiljni razlozi za uvjerenje da biste se suočili sa stvarnim rizikom ozbiljnog kršenja ljudskih prava i sloboda, kao što je kao smrtna kazna ili pogubljenje, mučenje, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, ili ozbiljna i individualna prijetnja vašem životu ili tjelesnom integritetu zbog nasilnog ponašanja u situacijama međunarodnog ili nacionalnog oružanog sukoba.
Vlasti u Bosni i Hercegovini će razmotriti vašu prijavu i donijeti odluku u skladu sa zakonom u Bosni i Hercegovini. Također možete podnijeti zahtjev za azil u ime vašeg supružnika i vaše djece mlađe od 18 godina, ili vaše djece starije od 18 godina koja pate od mentalnog ili tjelesnog invaliditeta i ne mogu sami podnijeti zahtjev, ako su također u Bosni i Hercegovini s vama.
U toku postupka azila morate boraviti u Bosni i Hercegovini. Ukoliko napustite državu bez dozvole i odete u drugu državu dok je vaš postupak azila u Bosni i Hercegovini u toku, postupak će se obustaviti.
Kada i na koji način mogu tražiti azil u Bosni i Hercegvoini?
Možete zatražiti azil odmah pri prvom kontaktu s Graničnom policijom ili Službom za poslove sa strancima. Podnošenje zahtjeva za azil u Bosni i Hercegovini je proces koji se sastoji od niza koraka. Imate pravo na tumačenje i besplatnu pravnu pomoć u svim fazama postupka azila.
Korak 1: Izražavanje namjere traženja azila
Registracija vaše namjere za traženje azila i izdavanje potvrde o izraženoj namjeri traženja azila
Možete tražiti azil odmah pri prvom kontaktu s Graničnom policijom ili Službom za poslove sa strancima. Ako u početku izrazite namjeru da tražite azil kod granične policije, oni će vas uputiti u odgovarajuću jedinicu Službe za poslove sa strancima. Služba za poslove sa strancima izdat će vam “Potvrdu o izraženoj namjeri traženja azila” (poznatu i kao “bijeli papir”), s rokom važenja do 14 dana. Taj dokument trebate uvijek nositi sa sobom. Trenutno, ako se nalazite u Sarajevu, možete samo izraziti namjeru traženja azila i pribaviti odgovarajuću potvrdu u Službi za poslove sa strancima u Privremenom prihvatnom centru Ušivak u Hadžićima, u blizini Sarajeva, između 10:00h i 14:00h radnim danom – ovo se može promijeniti u kratkom roku.
Služba za poslove sa strancima će vas uputiti, u slučaju da trebate smještaj i ovisno o raspoloživom prostoru, na jedan od prihvatnih objekata u BiH.
Molimo Vas da ne idete samostalno u jedan od ovih objekata osim Centra privremenog prihvata Ušivak jer trebate imati uputnicu iz SPS-a da biste se smjestili u jedan od centara.
Tražitelji azila također mogu odlučiti boraviti u privatnom smještaju. Ako odlučite boraviti u privatnom smještaju, morate pronaći mjesto prebivališta u roku važenja Potvrde o namjeri traženja azila, a zatim prijaviti adresu u Službi za poslove sa strancima u roku od tri dana. Da biste registrovali privatnu adresu, vlasnik nekretnine mora vas pratiti u Službu za poslove sa strancima. Nakon registracije vaše adrese, Služba za poslove sa strancima će vam izdati drugi dokument koji dokazuje vašu registrovanu adresu (također poznatu kao “bijeli karton”). Da biste službeno podnijeli svoj zahtjev za azil, morate podnijeti „bijeli karton“ registrovane adrese Sektoru za azil pri Ministarstvu sigurnosti kao kontakt adresu za prvi razgovor o registraciji azila (naveden ispod u koraku 2). Pravnici koji se bave tematikom azila iz Vaših prava (UNHCR-ov partner za besplatnu pravnu pomoć) mogu vam pomoći u ovom procesu, bilo da je to u najbližoj kancelariji Vaših prava ili u Informacijskom centru UNHCR-a.
Nakon toga morate sačekati da vas Sektor za azil pri Ministarstvu sigurnosti kontaktira, bilo da je to u jednom od gore spomenutih privremeno prihvatnih centara ili na vašoj registriranoj privatnoj adresi, kako biste dogovorili intervju za registraciju azila.
Korak 2: Prvi intervju
Registracija vašeg zahtjeva za azil u Sektoru za azil, Ministarstva sigurnosti i izdavanje kartona tražitelja azila (također poznatog kao “žuti karton”).
Nakon što ste izrazili namjeru da tražite azil, službenik za registraciju Sektora za azil, Ministarstva sigurnosti će vas kontaktirati za zakazani razgovor za registraciju bilo u jednom od gore spomenutih prihvatnih centara ili na vašoj registrovanoj privatnoj adresi. Sektor za azil Ministarstva sigurnosti će vam ukratko postaviti pitanja vezana za vaš zahtjev za azil i ispuniti vaš obrazac zahtjeva za azil za formalno podnošenje zahtjeva. Za vrijeme intervjua imate pravo zahtijevati prisustvo pravnog zastupnika, kao što je pravnik Vaših prava (UNHCR-ov partner za besplatnu pravnu pomoć). Ukoliko ste u posjedu putne isprave tokom registracije, Sektor za azil Ministarstva sigurnosti privremeno će je oduzeti do konačne odluke o vašem zahtjevu.
Nakon intervjua za registraciju, Sektor za azil, Ministarstva sigurnosti će izdati karton tražitelja azila (“žuti karton”)koji vrijedi tri mjeseca, obično u roku od tri dana od datuma razgovora o registraciji. Taj dokument trebate uvijek sa sobom čuvati. Sektor za azil, Ministarstva sigurnosti će Vas kontaktirati kada bude spreman. Registrirani tražitelji azila imaju pravo boraviti u zemlji dok se ne donese konačna odluka o zahtjevu za azil i imaju niz prava i obveza, kako je opisano ovdje.
Korak 3: Drugi intervju
Određivanje izbjegličkog statusa
Sektor za azil Ministarstva sigurnosti će vas pozvati na drugi razgovor, ovaj put s službenikom za utvrđivanje izbjegličkog statusa, koji će ispitati vaš slučaj i odlučiti o vašem zahtjevu u roku od šest mjeseci. U iznimnim slučajevima, ovo se razdoblje može produžiti do 18 mjeseci. U posebnim slučajevima, Sektor za azil, Ministarstva sigurnosti može odbiti zahtjev u ubrzanom postupku (u roku od 30 dana). Imate pravo boravka u Bosni i Hercegovini dok se donese odluka i imate pravo tražiti tumača i besplatnu pravnu pomoć od početka postupka azila.
Ako ispunjavate uslove iz Zakona o azilu , možete dobiti status izbjeglice ili status supsidijarne zaštite. Ako je Vaš zahtjev za azil odbijen, imate pravo na žalbu. Rok za podnošenje žalbe je osam dana u ubrzanom postupku i 15 dana u redovnom postupku.
Nakon utvrđivanja statusa izbjeglice ili sticanja subsidijarne zaštite, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice odgovorno za vođenje brige o pravima izbjeglica i lica pod supsidijarnom zaštitom u Bosni i Hercegovini.