Kesyon yo poze souvan sou travay ak revni

Ministè Travay ak Sekirite Sosyal, atravè Sousekretarya Enspeksyon Travay (SIT) an patenarya ak Òganizasyon Entènasyonal Travay (OIT), Òganizasyon Entènasyonal pou Migrasyon (OIM) ak Biwo Ajans Nasyonzini pou Refijye (UNHCR, devlope Projeta o Trabalho, sit entènèt ak enfòmasyon enpòtan pou refijye ak imigran sou travay ak anlpwa. Ki disponib nan pòtigè

Gen plizyè ti liv ki gen enfòmasyon sou travay timoun, travay esklav, domestik, tanporè, pami lòt ankò. 


Kisa mwen bezwen pou travay legalman Brezil?

Avèk yon CPF, moun demandè dazil yo ak moun refijye dwa yo fè Portfolio Travay (CTPS) . Sa a se menm dokiman ke brezilyen yo genyen tou.  

CTPS anrejistre lavi pwofesyonèl travayè a epi garanti aksè a dwa travay. Yo bay CTPS nan fòma dijital ak li san yo pa gen dat ekspirasyon. CTPS an nan fòma fizik pa nesesè ankò pou kontra travay nan pifò ka yo. Eksepsyonèlman, li posib pou bay li nan fòma fizik pou enkli enfòmasyon sou travay anvan kreyasyon modèl dijital la an 2020. Pou plis enfòmasyon sou dokiman, tanpri klike sou lyen sa a.


Ki dwa travay mwen genyen nan Brezil?

Dwa moun ki ap travay brezil yo dwe respekte kèlkeswa nasyonalite anplwaye a. Tanpri sonje dwa travayè yo enkli, men se pa sa sèlman: 

  • Orè travay maksimòm 12 èdtan pa jou ak 44 èdtan pa semèn;
  • Antrepriz la a dwe siyen Kat travay ou a;
  • Yo dwe peye ou jou ferye yo;
  • 13yèm salè, anplis douz pèman yo pandan douz mwa nan ane a;
  • Dwa a yon salè minimòm pa mwa si w’ap travay 44 èdtan pa semèn oswa peman pwopòsyonèl;
  • Yon jou repo peye pa semèn – de preferans dimanch;

Telechaje Manyèl Dwa Travay pou Refijye ak Imigran yo, klike la. 

Pou plis enfòmasyon sou Lwa Travay nan Brezil, klike la. 

Enpòtan: Si w’ sispèk dwa travay ou yo ap derespekte, chèche asistans jiridik. 


Dwa travay fanm nan Brezil

Mwen se yon fanm, èske mwen gen menm dwa travay ak gason?

Wi. Anplis de sa, fanm yo gen sèten dwa espesifik, tankou: 

  • 120 jou konje matènite; 
  • Yo pa ka revoke fanm paske yo ansent;
  • Fanm ansent yo gen dwa pran konje travay pou yo ale wè yon doktè;
  • Yon fanm pa ka revoke san rezon pandan senk mwa apre akouchman. 

Enpòtan: Si w’ sispèk dwa travay ou yo ap derespekte, chèche asistans jiridik.


Travay timoun

Èske timoun yo ka travay isit Brezil?

Non. Timoun ki poko gen 14 an pa ka travay nan Brezil. Timoun ki gen plis pase 14 an ka travay nan kondisyon espesyal: 

  • Maksimòm 6 èdtan travay pa jou; 
  • Antrepriz la oblije bay tan pou timoun yo ale lekòl;
  • Dwa pou w’ pran vakans nan travay la nan menm tan ak yon vakans nan lekòl la;
  • Timoun yo pa ka travay nan kondisyon danjere;
  • Timoun yo pa ka travay nan lannwit.

Enpòtan: Si w’ sispèk dwa travay ou yo ap derespekte, chèche asistans jiridik. 


Ki salè minimòm nan Brezil?

Nan Brezil, travayè ki travay 44 èdtan pa semèn oswa plis pa ka resevwa yon salè ki pi ba ke salè minimòm nasyonal la. Salè minimòm gouvènman federal la make se 1.518 (2025) epi li ka varye pi wo selon eta a. 

Enpòtan: Si w’ sispèk dwa travay ou yo ap derespekte, chèche asistans jiridik.


Pa gen konpayi ki anboche m’ paske mwen pa pale Pòtigè. Kisa mwen ka fè?

Pifò konpayi yo mande anplwaye yo pou yo gen yon baz nan baz pòtigè. Pou plis enfòmasyon sou kou pòtigè, tanpri klike la.


Kouman pou mwen vin yon mikwo antreprenè (MEI)?

Nan Brezil, gen mobilite pou mikwo antreprenè endividyèl (MEI) pou biznis ak revni ki rive jiska R$ 81,000.00 pou chak ane. Pou kalifye pou modalite sa a, ou pa ka gen yon pati nan yon lòt konpayi kòm yon patnè oswa pwopriyetè, epi ou dwe genyen yon maksimòm de yon anplwaye ki resevwa yo salè minimòm swa etaj kategori a. MEI  ap egzante de taks federal. 

Pou vin yon MEI, tcheke si aktivite ou vle fè a rantre nan okipasyon otorize yo. Lè sa a, enskri sou portal do empreendedor. 

Kontrèman ak règ yo aplike pou brezilyen yo, imigran ki vle fòmalize tèt yo kòm MEI sèlman bezwen enfòme peyi orijin yo ak nimewo nan youn nan dokiman sa yo: CRNM, DPRNM oswa Pwotokòl Refijye.


Èske konpayi m’ap travay la ka enskri m’ sou e-social?

Wi. E-sosyal se yon sistèm kote patwon yo kominike ak Gouvènman an, pase enfòmasyon ki gen rapò ak travayè yo. Atravè transmisyon elektwonik enfòmasyon sa a, biwokrasi taks, sekirite sosyal ak obligasyon travay yo redwi, epi tou se yon fason pou asire sekirite sosyal travayè yo epi garanti dwa travay yo. 

Pou admèt yon travayè refijye, li pa nesesè pou genyen yon RNM (Rejis Migrasyon Nasyonal), yon CRNM, DPRNM oswa yon Pwotokòl Refijye. Se tou senpleman gen yon CPF ak yon Nimewo Idantifikasyon Sosyal – NIS (PIS, PASEP oubyen NIT).

Pou plis enfòmasyon, rantre sou sit Gouvènman Federal. 


Èske mwen viktim travay esklav?

Pou ti liv konplè a, klike sou imaj ki anba a.